PROTESTNI  SKUP

 «PLASTIČNA OPERACIJA JE USPJELA» NA RAČUN POTROŠAČA?!

Split, petak 24. lipnja 2005. god., 11,55 sati, ispred ulaza u zgradu Županije splitsko dalmatinske

  Najveći nemoralni problem civilizacije u području zaštite okoliša je deponiranje otpada. U Republici Hrvatskoj s obzirom na brojna divlja odlagališta velik dio komunalnog otpada ostaje nezbrinut, te se rješavanje ove problematike mora intenzivirati. U okviru Strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš Republike Hrvatske, rješavanje problematike gospodarenja otpadom proglašeno je prioritetom, sve u odnosu na razmatrane kriterije: utjecaj na zdravlje, važnost za ekosustav te društveno i gospodarsko značenje.

 Ciljevi gospodarenja otpadom propisani Zakonom o otpadu (NN 178/04) su: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, oporaba otpada, zbrinjavanje otpada na propisan način i sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

  Gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju više načela zaštite okoliša, kao:  onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi troškove preventivnih mjera, mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za saniranje štete koju je prouzročio otpad), odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od koje­ga otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije) i dr.

 Županijski i gradski uredi za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša obavljaju poslove zaštite okoliša na području županije/grada, provodeći obveze iz Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o prostornom uređenju  te inspekcijski nadzor.

 Na teritoriju Splitsko dalmatinske županije nalazi se ukupno 31 odlagalište krutog otpada (s ukupnom površinom od 392 600 m²), od čega je 12 glavnih a 19 lokalnih.  Na 3 glavna odlagališta (Tupinolom Mravince, Karepovac i Plano), odlaže se i tekući otpad. Najznačajnija odlagališta prema količini odloženog krutog otpada je Karepovac kod Splita. Na odlagalištima je oko 3.5 mil. m³ otpada pretvoreno u smeće. Prema čl. 32. Zakona o otpadu. «Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se oporabiti.» Dok, npr. u Saveznoj Republici Njemačkoj planiraju najksanije do 2020. god. iskoristiti sve sastojke otpada, bez ikakve ostatne količine za deponij, u Županiji splitsko dalmatinskoj «studijom od smeća» planiraju podići još jednu velelebnu sramotu-«Karepovac» do 2030. god., s perspektivom «trajnog rješenja», u sred dalmatinskog krša, nad BUNAROM ŽIVE VODE DALMACIJE. Tako će od trovanja pitkih voda Jadra, Žrnovnice, Krke i dr. izvorišta Dalmacije profitirati vlasnici i trgovci privatnih punionica «PET flaširane vode».

  Ovih dana uz prometnice na velikim panoima plasira nam se velika obmana Splitske pivovare, sa sloganom: »PLASTIČNA OPERACIJA USPJELA», kojom se sugerira zamjena male staklene boce piva za nepovratnu veliku plastičnu ambalažu. Kupac mora zbrinuti praznu amabalažu, iako čl. 38. Zakona o otpadu propisuje: «Proizvođači su dužni kupcu i/ili korisniku proizvoda osigurati:

1.         mogućnost povrata uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže koja se nakon odgovarajuće obrade može ponovo uporabiti, i

2.         mogućnost isplate za uporabljivi otpad nakon iskorištenja.» 

Pravilnikom o postupanju s ambalažnim otpadom određuje da se ambalažni otpad odvojeno skuplja i osigurava njegova obrada.

Naš okoliš pre-pun je i PET ambalaža raznih «Coca cola», «Fanta», «Jamnica» i dr., čija razgradnja u prirodi traje do 500 godina. Staklena boca upotrebljiva je do 70 puta, nakon čega se koristi kao korisna sirovina za novu bocu. Ovim protestom «poklanjanja» Županiji simbolične količine prazne PET ambalaže želimo:

1.         upozoriti županije/gradove da preuzmu Zakonom o otpadu predviđene obveze gospodarenja otpadom, u propisanim rokovima,

2.         pozvati građane da vraćaju praznu ambalažu u trgovine i traže za istu povrat novca, a u slučaju da ne postoji sustav pologa i povrata sredstava, da sabotiraju kupnju,

3.         razne državne institucije da primjenjuju poticaje za proizvođače koji organiziraju povrat upotrebljivih ili neupotrebljivih proizvoda ili njihove ambalaže (npr. smanjenje ili oslobađanje poreza, meke zajmove, poticaje za recikliranje proizvoda i dr.), dotično da primjenjuju kazne za nepridržavanje propisa.

 Udruge: Zvona zagore, Rast, Plavi planet, Branimir